Monografija

Matijević, M. (Ur.), (2017). Nastava i škola za net generacije. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Sažetak

Pripadnici net-generacija odrastaju u doba kada u svakoj kući ili stanu postoji najmanje jedan ili više televizijskih prijamnika koji omogućuju praćenje bogate ponude satelitske ili kabelske televizije. Sve više djece prvi mobilni pametni telefon dobiva u ruke tijekom primarnog obrazovanja. Taj ‘telefon’ je mnogo više osobno računalo negoli telefon jer vlasnici takve uređaje koriste za razne druge usluge, osim telefoniranja. Sve više učionica u školama ima kvalitetnu internetsku vezu pa je za učenje i poučavanje moguće njezino korištenje.

U proteklim su godinama pedagozi i psiholozi okupirani kritičkim promišljanjima nastave i škole pod utjecajem konstruktivističke teorije, teorija višestrukih inteligencija, teorija koje nudi obrazovna neuroznanost te kurikulumskih teorija. Sve te teorije predmet su bavljenja autora radova u ovoj knjizi. Istraživanja brojnih istraživača dovode se u odabranim autorskim tekstovima u vezu s rezultatima prikupljenim na uzorcima učenika, učitelja i roditelja na području Republike Hrvatske.

U ovaj su istraživački projekt autori tekstova (u nastavku) ušli potaknuti zanimljivim složenim i atraktivnim istraživačkim pitanjima. Evo nekih važnijih:

• Može li razredno-predmetno-satni sustav zadovoljiti razvojne potrebe i potrebe za učenjem pripadnika net-generacija?
• Što bi u tom sustavu promijenio Jan Amos Komensky da je danas živ?
• Treba li nam uz informatičku i robotičku revoluciju neki novi pokret reformske pedagogije?
• Je li neuroznanost dosegla epistemološku razinu i akumulirala dovoljno spoznaja da možemo bolje objasniti proces učenja te upravljati tim procesom?
• Prati li spoznaje neuroznanosti više mitova ili dokazanih istina?
• Možemo li danas za učenje materinskog i stranih jezika te matematike ponuditi bitno drugačije metodičke scenarije u školama u odnosu na one koji dominiraju u proteklim desetljećima?
• Koliko i kako digitalni mediji danas mijenjaju odnose i uloge glavnih subjekata nastave – učenika i učitelja?
• Koliko učenje rukama i kretanjem pomaže učenju u kognitivnom području?
• Kakva je priroda odnosa formalnog, neformalnog i informalnog učenja uz digitalne mobilne medije te kakav je odnos školskog i izvanškolskog učenja?
• Kako i koliko mobilno učenje uz digitalne medije mijenja prirodu cjeloživotnog učenja, napose tijekom odrastanja i obveznoga školovanja?
• Kako bi danas trebalo opremiti i urediti učionice u kojima će se događati školsko učenje pomagano digitalnim medijima?
• Što i kako ocjenjivati u školi koju pohađaju pripadnici net-generacija?
• Koje su danas uloge roditelja uz prirodno i školsko učenje?

Odgovore na prethodna pitanja nude članovi istraživačkog tima u tekstovima koje donosi ova knjiga, ali i u istraživačkim radovima koji su objavljeni u drugim publikacijama (vidjeti Popis objavljenih radova na kraju ove knjige!).

Podsjećamo kratko što donose tekstovi u ovoj knjizi:

U tekstu Na tragu didaktike nastave za net-generacije Milan Matijević propituje primjerenost razredno-predmetno-satnog sustava u poučavanju i učenju današnjih generacija učenika u primarnom i sekundarnom obrazovanju. Autor smatra da didaktičke teorije, koje su utemeljene tijekom dvadesetog stoljeća, ukazuju na nužnost radikalnijih didaktičkih promjena u učionicama i na drugim mjestima gdje se organizira učenje.

Dubravka Miljković  daje pregled danas najčešće spominjanih pretpostavki na temelju kojih se učenje i poučavanje povezuje s neuroznanošću. U tekstu, koji je naslovljen Neuroznanost, učenje i poučavanje – mitovi i istine, autorica upozorava da rezultati istraživanja mozga stalno dograđuju naše spoznaje o toj „najsloženijoj strukturi u poznatom svemiru“, ali jednako tako stvaraju se i brojna pogrešna shvaćanja i neuromitovi koji generiraju pogreške u razumijevanju znanosti, a što onda dovodi do njihove neodgovarajuće primjene u praksi.

Neuroznanost, nastava, učenje i razvoj govora naslov je rada koji su priredili Vladimira Velički i Tomislav Topolovčan. U ovom radu autori objašnjavaju funkcioniranje mozga i načine na koje mozak uči, te prikazuju implikacije tih spoznaja za organizaciju učenja i nastave. Autori analiziraju utjecaj pokreta na razvoj govora nastojeći odgovoriti na pitanje može li se povući paralela u nastanku govora kod čovjeka kao vrste i čovjeka kao jedinke. U tekstu su poruke za odgoj i organizaciju učenja u školi i obitelji.

Zahvaljujući mobilnim digitalnim uređajima, kao što su: tableti, pametni telefoni i laptopi pripadnici net-generacija mogu učiti bilo što, bilo kada i bilo gdje. Taj fenomen analizira Mario Dumančić u tekstu koji je naslovljen Mobilne tehnologije u obrazovanju. Autor određuje mobilno učenje kao učenje u pokretu oslanjanjem na digitalne uređaje i internetske veze. Prikazana su različita didaktička i organizacijska rješenja u području školskog i izvanškolskog učenja.

Davorka Bačeković Mitrović proučavala je osobitosti didaktičkog i informatičkog dizajna softvera za učenje čitanja. U tekstu naslova Metodičke smjernice za razvoj obrazovnih softvera za početno čitanje autorica razmatra programiranje i dizajn obrazovnog softvera, odnosno digitalnog obrazovnog sadržaja za početno čitanje te aktualna metodička znanja o početnome čitanju. Autorica smatra da će uporaba obrazovnih softvera i digitalnih obrazovnih sadržaja ispuniti svoju ulogu samo ako kvalitetno nadopunjava najdragocjeniji odnos pri učenju, a to je odnos između učitelja i učenika.

Digitalni mediji donose velike promjene u područje učenja stranih jezika. Damir Velički i Tomislav Topolovčan u tekstu Net-generacija i učenje stranih jezika uz pomoć digitalnih medija razmatraju mogućnosti digitalnih medija kao pomagača u učenju stranih jezika. Ispitanici su procijenili da su strane jezike dosta naučili zahvaljujući pomoći televizije i interneta te da svakodnevno koriste online usluge za kontrolu ispravnosti govora i pisanja na stranom jeziku.

Prilog Željke Dijanić pod naslovom Računalno vođeno učenje otkrivanjem u nastavi matematike bavi se utjecajem modela računalno vođenoga učenja otkrivanjem na motivaciju učenika za učenje matematike i stavove učenika prema učenju matematike uz pomoć računalne tehnologije. Autorica je provjerila model računalno vođenoga učenja otkrivanjem korištenjem programa dinamične geometrije GeoGebra koji uključuje tri osnovna elementa: objekte učenja, aktivnosti za učenike i ishode učenja.

Autorica Lidija Eret u prilogu pod naslovom Multimedijska nastava matematike u osnovnoj školi prezentira rezultate proučavanja zastupljenosti multimedija u osnovnoškolskoj predmetnoj nastavi matematike te stručne procjene učitelja matematike o značenju takve nastave. Empirijska provjera modela konstruktivističke nastave matematike, obogaćene multimedijom, provedena je akcijskim istraživanjem.

Proces vrednovanja u obrazovanju obuhvaća vrednovanje na razini sustava, vrednovanje na razini škole i vrednovanje na razini učenika. Višnja Rajić analizira vrednovanje na svim razinama, no posebnu pažnju posvećuje vrednovanju na razini učenika te modelima vrednovanja ishoda učenja i njihova ocjenjivanja.

Kvaliteta suradnje učitelja te zadovoljavanje temeljnih psiholoških potreba snažno uvjetuju dobrobit učitelja. Tu povezanost i utjecaje analizira u svom prilogu Nevenka Maras. Ona odgovara na istraživačko pitanje: Zašto i kako bolja suradnja dovodi do bolje dobrobiti učitelja. Nalazi vlastitih istraživanja pokazali su da zadovoljenje temeljnih psiholoških potreba rezultira većom osobnom dobrobiti kod učitelja.

Nalazi istraživanja Gorana Lapata, Siniše Opića i Marine Đuranović pokazuju visoku razinu zainteresiranosti roditelja za edukaciju u području korištenja računala za učenje i nastavu. Očevi više pomažu u izvršavanju školskih obveza (zadaća) uz pomoć računala od majki. Prezentirani model aktivne uloge škole u osposobljavanju roditelja za korištenje računala ukazuje na potrebu aktivnijeg uključivanja škole u organizirane edukacije roditelja o korištenju računala.

Ključne riječi, koje povezuju ove tekstove, jesu: konstruktivistička didaktika, multimedijska didaktika, digitalni mediji i neuroznanost. Podsjećamo da su autori ove knjige svojim idejama i teorijama, koje zagovaraju, bliski stajalištima konstruktivističke didaktike. U prethodnim tekstovima zagovara se didaktika u osnovi koje je u prvom planu učenje, odnosno aktivnosti učenika, a u drugom planu poučavanje. Ističe se da pripadnici net-generacija preferiraju aktivnosti u kojima mogu istraživati, otkrivati, rješavati probleme, vježbati, igrati se, djelovati… Za sve te aktivnosti potrebna je poticajna obrazovna okolina koja uključuje i digitalne medije. O svemu tome pišu autori u poglavljima ove knjige.